iWoman

UBIJA NAS PATRIJARHAT

Podijelite objavu

Osvrt na članak iz Oslobođenja

Kazne za brutalna ubistva žena u Bosni i Hercegovini su preblage, što više puta ponavlja diskriminaciju ranjivih članova društva.

  • Vedar avgustovski dan u Bosni i Hercegovini iznenada se smračio kada je objava uživo na Instagramu otkrila ženu, pretučenu i krvavu, koja sjedi na ivici drvene klupe. Nekoliko trenutaka kasnije, čovjek krvlju poprskanog lica pojavio se na ekranu, držeći pištolj. Odjeknuo je pucanj…praćen proganjajućim plačem djeteta.
  • U Gradačcu je svijet svjedočio monstruoznom činu kako je žena ubijena pred našim očima. Samo nekoliko dana ranije prijavila je svog partnera zbog nasilja i pobjegla sa djetetom. Uprkos njenom izjašnjavanju, sudija joj je odbio zabranu prilaska. Sakrila se, ali on ju je nemilosrdno tražio, s namjerom da joj okonča život – osobu koja je odavno poznata policiji.
StopKillingUS

Dva mjeseca nakon tragedije, vlasti su tvrdile da se pridržavaju protokola, ali sistem nije uspio. Svi smo mi saučesnici. Dok krivica leži na pojedincima, odgovornost je kolektivna.

Nesrazmjer između kazni i težine femicida naglašava zašto se brojne nevladine organizacije zalažu za njegovu klasifikaciju kao posebnog zločina – priznanje da pravda mora odražavati dubinu patnje i težinu djela.

Ministar pravde Federacije Bosne i Hercegovine Vedran Škobić u intervjuu za Oslobođenje objasnio je da je femicid ubistvo žrtve, žene, iz mržnje.

„Ko poznaje Kazneni zakon Federacije BiH, zna da postoji ta formulacija. To je član 166. koji precizira ubojstvo iz mržnje. Daljnja definicija ubojstva iz mržnje podrazumijeva da je neko ubijen zato što je muško, zato što je žensko, zato što je pripadnik druge nacionalnosti, druge seksualne orijentacije, vjerske… U sve te karakteristike ubojstva iz mržnje spada i ubojstvo žene zato što je žena. I to je femicid za koji je propisana kazna od 10 godina do kazne dugotrajnog zatvora“, rekao je Škobić.

Kada su u pitanju femicid i ideja o femicidu, naglasio je Škobić, stav struke je jasan – tu nema mjesta u našem zakonu, jer već postoji, a posebno ga formulirati i praviti zakon je neozbiljno.

Međutim, snažan otpor uključivanju termina “femicid” u zakonodavstvo naglašava fundamentalni neuspjeh u priznavanju ili namjernom izbjegavanju priznavanja suštinskog pitanja. Ovaj otpor dodatno naglašava patrijarhalni i mizoginistički kontekst u kojem djeluje. Sama definicija “femicida” služi da se istakne okruženje u kojem se takvi zločini dešavaju. Shodno tome, udruženja žena se zalažu za reforme krivičnog zakonodavstva. U najnovijem Alternativnom CEDAW izvještaju (Izvještaj organizacija civilnog društva o provođenju Konvencije o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena u BiH 2019-2023) napominje se da važeći krivični zakoni ne prepoznaju žrtve kao pojedince i samo priznaju ih kao žrtve krivičnih djela. Štaviše, oni se ne bave rodno zasnovanim ubistvima žena „femicidom“ kako je objasnila profesorica Ždralović.

Patrijarhat, ukorijenjeni društveni sistem u kojem muškarci imaju primarnu moć i dominiraju u ulogama političkog vodstva, moralnog autoriteta, društvenih privilegija i kontrole imovine, nastavlja da vrši svoj uticaj u modernom društvu. Uprkos napretku ka rodnoj ravnopravnosti, sveprisutno naslijeđe patrijarhata i dalje postoji, oblikujući naše institucije, odnose i individualne živote. Ovaj članak se bavi višestrukim uticajima patrijarhata u savremenom svijetu i tekućim borbama za demontažu njegovih struktura.

Historijski korijeni i evolucija

Korijeni patrijarhata sežu duboko u historiju, isprepleteni usponom civilizacija i konsolidacijom struktura moći. Od davnina do danas, patrijarhalne ideologije su opravdavale mušku dominaciju i subordinaciju žena, spuštajući ih na podređene uloge u porodici, ekonomiji i javnoj sferi. Tokom stoljeća, patrijarhat se prilagođavao i transformirao, manifestujući se u suptilnim i otvorenim oblicima, održavajući rodne nejednakosti i hijerarhije.

Ekonomske implikacije

Jedan od trajnih efekata patrijarhata je njegov uticaj na ekonomske sisteme, gdje i dalje postoje rodni dispariteti u platama, mogućnostima zapošljavanja i pristupu resursima. Žene su često potisnute na slabije plaćene poslove, suočavaju se sa staklenim plafonima u napredovanju u karijeri i snose teret neplaćenog rada na njezi. Patrijarhalne norme oblikuju tržišta rada i ekonomske politike, jačajući rodne podjele i održavajući ekonomsku nepravdu.

Društvena i kulturna dinamika

Patrijarhat prožima društvenu i kulturnu dinamiku, diktira norme, očekivanja i ponašanja. Rodne uloge i stereotipi su duboko ukorijenjeni, ograničavajući izražavanje pojedinaca i ograničavajući njihov potencijal. Žene su često podvrgnute objektivizaciji, uznemiravanju i nasilju, koje se održavaju patrijarhalnim stavovima koji normalizuju muška prava i kontrolu. Štaviše, patrijarhalne norme propisuju krute binarne muškosti i ženstvenosti, marginalizirajući one koji se ne pridržavaju i održavajući štetne rodne norme.

Politički i pravni sistemi

U oblasti politike i prava, patrijarhat utiče na strukture moći i procese donošenja odluka. Žene su i dalje nedovoljno zastupljene na pozicijama političkog rukovodstva i suočavaju se sa sistemskim preprekama za učešće i zastupljenost. Patrijarhalne ideologije oblikuju zakonodavne programe, često zanemarujući pitanja koja utiču na prava žena i održavajući diskriminatornu politiku. Štaviše, pravni sistemi možda neće pružiti adekvatnu zaštitu za rodno zasnovano nasilje, odražavajući i jačajući patrijarhalne predrasude.

Psihološki i emocionalni uticaj

Izvan svojih strukturalnih manifestacija, patrijarhat ima dubok psihološki i emocionalni uticaj na pojedince. Internalizirana patrijarhalna uvjerenja mogu dovesti do sumnje u sebe, niskog samopoštovanja i internaliziranog seksizma, održavajući cikluse ugnjetavanja. Žene mogu doživjeti gaslighting, emocionalno zlostavljanje i traumu dok se kreću kroz patrijarhalne sisteme koji poništavaju njihova iskustva i potkopavaju njihovu autonomiju. Slično, muškarci mogu patiti od rigidnih rodnih očekivanja, potiskivanja emocija i održavanja toksične muškosti.

Uprkos ogromnim izazovima koje postavlja patrijarhat, otpor i aktivizam nastavljaju da osporavaju njegovu hegemoniju i predviđaju alternativnu budućnost. Feministički pokreti širom svijeta mobilizirali su se da razbiju patrijarhalne strukture, zalažući se za rodnu ravnopravnost, reproduktivna prava i socijalnu pravdu. Grassroots organiziranje, intersekcionalni aktivizam i zagovarački napori izazvali su značajne dobitke u osporavanju patrijarhalnih normi i unapređenju rodne ravnopravnosti. Međutim, borba protiv patrijarhata je i dalje u toku, zahtijevajući kontinuirano kolektivno djelovanje i sistemske promjene.

Trajni uticaj patrijarhata nastavlja da oblikuje naš svijet, održavajući rodne nejednakosti i nepravde. Od ekonomskih dispariteta do društvenih normi, političkih sistema do ličnih odnosa, njeni uticaji su duboki i dalekosežni. Ipak, uprkos ovim izazovima, postoji nada u otpornost i otpor feminističkih pokreta i aktivistica koje teže ka pravednijem svijetu. Suočavajući se s patrijarhatom, možemo stvoriti prostor za različite glasove, izazivati opresivne sisteme i graditi ka budućnosti u kojoj rodna ravnopravnost nije samo san već i stvarnost.

Izvor: https://www.oslobodjenje.ba/dosjei/teme/ubija-nas-patrijarhat-936912

Ostali članci

Zašto su prijateljice bitne za svaku djevojčicu
Prijateljstvo igra ključnu ulogu u oblikovanju života djevojčica, pružajući im društvo, podršku i osjećaj...
DETALJNO
Reći „NE“ sa samopouzdanjem
U svijetu u kojem se žene često zateknu kako se kreću kroz labirint društvenih očekivanja i rodnih uloga,...
DETALJNO
Rani znakovi zlostavljanja
Dok mnoge veze karakteriziraju ljubav, poštovanje i međusobna podrška, neke nažalost uključuju elemente...
DETALJNO